Skip to main content
Zakon o izvršenju i obezbeđenju iz ugla javnih izvršitelja i sudija

Novi ZIO smanjio broj starih predmeta i usporio naplatu potraživanja

Sagovornici

Miodrag Grujović

Javni izvršitelj
Komora javnih izvršitelja Srbije

Ana Kovačević

Sudija osnovnog suda
Osnovni sud u Kraljevu

Branislav Simović

Sudija osnovnog suda
Osnovni sud u Kraljevu

Novi Zakon o izvršenju i obezbeđenju (ZIO) u primeni je nešto više od godinu dana. O njegovim najupečatljivijim efektima, uticaju na ekonomičnost postupka, naročito imajući u vidu odredbe koje se tiču naknadne naplate troškova postupka, primerima iz prakse i nedostacima razgovarali smo sa Miodragom Grujovićem, javnim izvršiteljem iz Niša, kao i sa Anom Kovačević i Branislavom Simovićem, sudijama Osnovnog suda u Kraljevu. Iz svog ugla o ZIO govori i Dragana Boljević, predsednica Društva sudija Srbije i sudija Apelacionog suda u Beogradu. 

Miodrag Grujović smatra da novi Zakon definitivno usporava naplatu potraživanja svih izvršnih poverilaca. 

- Rešenje o izvršenju na osnovu verodostojne isprave i Rešenje o izvršenju radi namirenja novčanih potraživanja nastalih iz komunalnih i srodnih delatnosti sprovode se posle njihove pravnosnažnosti, koju je teško ostvariti. Nov način dostavljanja Rešenja o izvršenju, koji je, nakon neuspele dostave, podrazumevao izlazak javnog izvršitelja na adresu prebivališta izvršnog dužnika radi dostavljanja obaveštenja o isticanju pismena na oglasnu tablu suda, a u odsustvu sporazuma Visokog saveta sudstva sa JP „Pošte Srbije“ o načinu vršenja dostave koji je zaključen tek sredinom ove godine, značajno je opteretio resurse javnih izvršitelja i doveo do odugovlačenja postupka dostave. Najviše problema bilo je kada određeni poverioci, na primer, u postupku prinudne naplate sudskih taksi i slično, nemaju prebivalište na području sudova za koje su imenovani javni izvršitelji. Pored toga, pokazalo se da procedura odlučivanja po pravnom leku u sudovima traje suviše dugo, pa je do potvrde pravnosnažnosti nemoguće doći ni nakon više meseci od donošenja rešenja o izvršenju, mada se privredni sudovi mnogo revnosnije pridržavaju zakonskih rokova od osnovnih i viših sudova – kaže Grujović. 

Za sudije najupečatljiviji efekat primene novog ZIO je značajno smanjenje broja starih izvršnih predmeta u sudovima, do čega je došlo usled obustave starih predmeta i smanjenja priliva novih, što je posledica zakonske novine da su u najvećem broju predmeta za sprovođenje izvršenja nadležni javni izvršitelji. 

- Na taj način sudu je omogućeno da znatno efikasnije postupa u predmetima u kojima je sud zadržao nadležnost za sprovođenje izvršenja. Takođe, vrlo celishodna novina zakona je obaveza izvršnih poverilaca da u predlogu za izvršenje označe identifikacione podatke stranaka, naročito matični broj za fizička lica, jer omogućava znatno brže i efikasnije pribavljanje podataka o imovini strana, pa samim tim i sprovođenje izvršenja, kao i naplatu sudskih taksi. Dalje, uključivanje Viših sudova i Privrednog apelacionog suda u žalbeni postupak je doprinelo bržem odlučivanju po žalbama i uvelo dodatni korektiv u radu izvršnih sudija – kažu sudije Ana Kovačević i Branislav Simović. 

Izvršitelj Miodrag Grujović za „Kolegu“ kaže da „i pored smanjenja naknada za postupanje javnih izvršitelja, do koje je došlo primenom Javnoizvršiteljske tarife, veliki broj pravnih sredstava i pravnih lekova koji stoje na raspolaganju strankama u postupku svakako nepovoljno utiču na efikasnost izvršenja“.

- Takozvani athezioni postupak za naplatu troškova postupka izvršenja dovodi do „začaranog“ kruga preduzimanja radnji sprovođenja izvršenja, jer iznova i iznova imate zahteve stranke za naknadu troškova do kojih dolazi zbog predujmljivanja naknada za rad javnih izvršitelja. Čak i u najjednostavnijim postupcima, kada se izvršenje sprovodi prenosom sredstava sa računa izvršnog dužnika, neophodno je najmanje dva puta obratiti se NBS, koja isto toliko puta naplaćuje naknadu za preduzimanje radnji, što ranije nije bio slučaj. Tada su se jednim aktom, u jednom navratu, naplaćivali glavni dug, kamata i troškovi postupka. Sada, kada se na pomenute nove troškove doda i naknada za advokata izvršnog poverioca za sastavljanje Zahteva za naknadu troškova, jasno je da izvršenje postaje mnogo skuplje – ocenjuje Grujović. 

Sudije kažu da u pogledu troškova izvršnog postupka novi ZIO nije doneo značajne novine. 

- U njemu, kao i u Zakonu o izvršenju i obezbeđenju, je propisano da, po pravilu, izvršni poverilac predujmljuje troškove izvršnog postupka, a izvršni dužnik ih nadoknađuje i naplata troškova se sprovodi u istom izvršnom postupku. Eventualni uticaj na ekonomičnost postupka ima zakonsko rešenje da je u velikom broju izvršnih predmeta za sprovođenje izvršenja isključivo nadležan javni izvršitelj, što izvršne postupke čini skupljim za stranke, jer osim troškova sprovođenja izvršenja i angažovanja stručnih lica u postupku izvršenja, sada se moraju predujmljivati, odnosno nadoknađivati i troškovi rada javnog izvršitelja – kažu Kovačević i Simović. 

Na pitanje da li nam nedostaje „izjava o imovini“ javni izvršitelj Miodrag Grujović kaže da je reč o institutu preuzetom iz uporednog zakonodavstva koji u našem sistemu nije pravilno shvaćen, a samim tim ni primenjivan.

- Da bi takav institut zaživeo bilo je neophodno njegovo sistemsko povezivanje sa ostalim propisima, pa bi se na kraju došlo do toga da dužnici koji su upisani u Knjigu izvršnih dužnika ne mogu da dobiju ni platne ni kreditne kartice, privreda sa njima ne bi mogla da sarađuje, ne bi mogli da promene prebivalište u javnim evidencijama, registruju automobil ili neko drugo prevozno sredstvo, niti bi mogli da kupe mesečnu kartu za javni gradski prevoz i slično. Niz restrikcija do kojih bi došlo primenom takvog instituta doveo bi do toga da se dužnici samostalno interesuju i čine sve da ne dospeju u Knjigu izvršnih dužnika ili da, ukoliko su već upisani, preduzmu potrebne aktivnosti da se upis izbriše. Ovako, pogrešna primena „izjave o imovini“ je komplikovala i dovodila do odugovlačenja postupaka, pa meni lično, a verujem ni drugim kolegama, ne nedostaje – kaže Grujović. 

Njegovo mišljenje dele i sudije iz Kraljeva. 

- Ne, ne nedostaje iz razloga što, iako je institut dobijanja izjave o imovini izvršnog dužnika uveden u naše zakonodavstvo pre više od 10 godina, nije dao odgovarajuće rezultate u smislu bržeg i efikasnijeg sprovođenja izvršenja. Postupak dobijanja izjave o imovini u praksi se pretvarao u nov postupak u kojem se neretko dešavalo da izvršni dužnici ne dostave izjavu o imovini, pa sud donosi rešenje o novčanom kažnjavanju po više puta i zatim sprovodi postupak naplate izrečene novčane kazne koja bi nekad po svojoj visini prevazilazila iznos potraživanja izvršnog poverioca zbog koga je pokrenut izvršni postupak. Takođe, bez obzira na podatke koje izvršni dužnik da u svojoj izjavi o imovini, sud podatke o kojima se vodi službena evidencija može da proveri i preko nadležnih organa. Na taj način je postupak za dobijanje izjave o imovini usporavao i opterećivao postupak sprovođenja izvršenja, a pozitivne efekte je imao u veoma malom broju slučajeva – kažu sudije.

Izvršitelj Grujović smatra da su od uvođenja profesije izvršitelja kod nas oni na udaru javnosti i potpuno bez zaštite. Neretko se u medijima pojavljuju naslovi upereni protiv njih, a najčešće su takvi slučajevi posledica troškova postupka izvršenja. Jedan od poslednjih primera je slučaj u Nišu, o kome su pojedini mediji pisali pod naslovima da je „javni izvršitelj zaradio 396.000 dinara za pola sata“.

- Profesionalno postupanje i odlični rezultati rada sporo menjaju sliku o javnim izvršiteljima u javnosti, mada lično mislim da je ona sada bolja nego na samom početku rada. Tendenciozno izveštavanje pojedinih medija posledica su nepristrasnog postupanja javnih izvršitelja upravo prema tom mediju i pojedinima koji su u njemu zaposleni, a bili su dužnici u postupcima koje su sprovodili javni izvršitelji, što je predstavnicima Komore neformalno predočeno na sastanku. Troškovi postupka izvršenja, u koje spada i naknada za uspešnost u sprovođenju izvršenja, rastu sa vrednošću glavnog potraživanja i propisani su Javnoizvršiteljskom tarifom, a odredivi su i pre pokretanja postupka, tako da javni izvršitelji na njih ne mogu uticati svojom voljom. Osim toga, potpuno netačno iznošenje informacija narušava sliku o javnim izvršiteljima u javnosti bez njihove krivice, ali sve to ne može uticati na poništavanje efekata njihovog rada, koji se ogledaju kako u visini efektive koja je prinudno naplaćena u postupcima izvršenja i vraćena privredi i građanima, tako i u pogledu povećanja procenta redovne naplate komunalnih potraživanja koji je višestruko veći nego na početku rada javnih izvršitelja. Sve ovo, zajedno, dovodi do boljih uslova života i privređivanja, veće jednakosti građana pred zakonom i jačanje poverenja u funkcionisanje pravne države – zaključuje Miodrag Grujović.

">
Trend izvlačenja sudske vlasti iz sudova pod maskom efikasnijeg izvršenja

Sudija Apelacionog suda i predsednica Društva sudija Dragana Boljević kaže da je za nju, kao građanina Srbije i nekoga ko je u sudstvu, koncept srpskog izvršenja nedovoljno opravdan. Svoje mišljenje potkrepljuje izveštajem Vrhovnog kasacionog suda po kome je na kraju 2014. godine ostalo nerešeno dva miliona i 239.927 predmeta od kojih je milion i 893.157 izvršnih predmeta. 

- Statistički podaci za 2014. godinu govore da su postupke izvršenja sprovodili i sudovi i izvršitelji i da je 197 izvršitelja okončalo 167.000 izvršnih predmeta. Izvršiteljima su inače povereni predmeti naplate novčanih potraživanja koji se najlakše i najbrže sprovode i omogućeno im je da, za razliku od sudova, imaju pristup podacima republičkog Fonda PIO, pre svega jedinstvenom matičnom broju građana, što znatno olakšava pronalaženje izvršnog dužnika i sprovođenje izvršenja. Osim toga, sprovode laka izvršenja koja se tiču naplate komunalnih računa i novčana potraživanja. U istom periodu 2014. godine 195 sudija okončalo je 326.000 izvršnih predmeta, skoro duplo više od izvršitelja, a sudije su pri tom sprovodile sve vrste izvršenja koji su složeniji kao što je, recimo, predaja deteta u izvršenju porodičnih sporova i druga teža izvršenja koja zahtevaju vreme za preduzimanje niza radnji u više faza. Uprkos svemu, zakonodavac je i tada po zakonu iz 2011. i prilikom donošenja tada važećeg zakona procenio da je racionalnije ulagati u sistem izvršenja, a ne u kapacitete sudova. Problematično u celom tom sistemu, a to je ostalo i u sadašnjem ZIO, je da sistemom koji se tiče izvršenja preko izvršitelja upravlja i nadzire izvršna, a ne sudska vlast. Dakle, ministar pravde je nadležan da odlučuje o svim pitanjima u Komori izvršitelja. To je samo mali aspekt trenda izvlačenja sudske vlasti iz sudova a sve pod maskom kako hoćemo da imamo što efikasnije izvršenje - kaže Dragana Boljević. 

Kroz intimne razgovore sa sudijama, advokatima, pravnicima praktičarima, duboko smo zaronili u profesiju

Aktuelnosti i gorući problemi u sferi prava i društva uopšte.

Izveštavanje sa lica mesta, delić atmosphere sa stručnih savetovanja i drugih skupova u okviru pravne delatnosti

Osvrti i stručne kritike u domenu kulture i umetnosti

Eminentni stručnjaci vode Vas kroz pravne teme

Kratka forma u kojoj dva sagovornika nezavisno odgovaraju na ista pitanja, svako iz svog ugla

Svojevrsni rečnik pravnih termina

Problemi i moguća rešenja za smanjenje negativne međunacionalne tolerancije u praksi iz ugla pravnika praktičara

Besplatno!

U mogućnosti ste da potpuno besplatno, na Vašu kućnu adresu, primate naredne brojeve časopisa „Kolega“. Ukoliko pak želite da prestanete da primate naš časopis, obratite nam se putem adrese elektronske pošte.

Ukoliko se prijavite, na Vašu adresu će svaka tri meseca, stići bilten Kolega koji će Vas uputiti u aktuelnosti iz Vaše struke.